Iz Obrazloženja ZIDZKP/14
.... „Imajući u vidu da se predloženim rješenjem (nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta i propisivanjem opće nadležnosti svih županijskih sudova za odlučivanje o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim predmetima) nastoji ujednačiti sudsku praksu na cijelom području Republike Hrvatske, a što je bio osnovni cilj koji se želio postići ustanovljavanjem Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, do procjene učinaka predloženog rješenja bilo je potrebno odgoditi primjenu odredaba ZKP/08 koje se odnose na navedeni sud. U prilog odgodi primjene navedenih odredaba govori i činjenica da je u zadnjim godinama primjetan pad ne samo prvostupanjskih, već i drugostupanjskih kaznenih predmeta, pa u ovom trenutku nema uporišta za ustanovljavanje novog suda koji bi prema članku 19.e stavku 1. ZKP/08 u prvom redu trebao odlučivati u drugom stupnju o žalbama protiv presuda općinskih i županijskih sudova. Pri tome valja imati u vidu i činjenicu da bi osnivanje Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske prouzrokovalo i znatne troškove po državni proračun uslijed potrebe osiguravanja materijalnih uvjeta za njegovo redovno funkcioniranje, ustanovljavanja novog ranga sudaca i njihovog imenovanja na nove sudačke dužnosti, kao i troškove plaća pratećeg osoblja.“
Iz Prijedoga Zakona o područjima i sjedištima sudova:
„….donosi značajne promjene u nadležnosti županijskih sudova. Od 1. siječnja 2015. godine svaki županijski sud postat će nadležan za odlučivanje u drugom stupnju o žalbama protiv presuda svih općinskih sudova u kaznenim postupcima…….To znači da će svaki od 15 županijskih sudova u Republici Hrvatskoj moći odlučivati o žalbi na odluke bilo kojeg općinskog suda u Republici Hrvatskoj. Odluka o tome kojem županijskom sudu će se dodijeliti određeni predmet u drugostupanjski postupak donosit će se nasumičnom algoritamskom dodjelom predmeta. Predsjednici županijskih sudova više neće određivati koje će vijeće raspravljati pojedini žalbeni predmet. To se prvenstveno odnosi na velike županijske sudove koji imaju više vijeća, poput županijskih sudova u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. Većina županijskih sudova ima jedno vijeće, pa će biti dovoljno algoritmom samo odrediti taj sud kao drugostupanjski sud. U tom bi slučaju npr. o žalbi na odluku Općinskog suda u Dubrovniku mogao odlučivati Županijski sud u Zagrebu ili Županijski sud u Osijeku.
Ovakva dodjela predmeta ne predstavlja problem za građane jer u žalbenim postupcima nije potreban dolazak stranke na sud te se građanima osigurava brže rješavanje njihovih žalbi. Rasprave i javne sjednice na županijskim sudovima na koje se pozivaju stranke izuzetno su zakonom predviđeni slučajevi u kojima će se strankama omogućiti pristup sudu.
Razlozi za predloženu promjenu mjesne nadležnosti županijskih sudova nalaze se u činjenici da je do sada svaki županijski sud u okviru svoje mjesne nadležnosti stvarao vlastitu sudsku praksu, pa bi u sličnim predmetima različiti županijski sudovi donosili različite odluke. Ovim će se prijedlogom ubuduće to izbjeći jer će se stvoriti ujednačenija sudska praksa, čime će se ujedno postići i ravnomjernija radna opterećenost sudova.“
Ovo izdanje, kao i prethodno namijenjeno je u prvom redu onima koji u praksi tumače ili primjenjuju ZKP, a prikladno je za nošenje u radnoj aktovci i korištenje na raspravama ili u sličnim prigodama.
