Autori: Sonja Cindori, Jelena Slović, Ozren Pilipović, Miran Marelja, Meta Ahtik, Žarko Ćulibrk, Jelena Dinić, Tajana Petrović, Tatjana Kovač Klemar, Marijana Jurčec Crljen

Uz uočene recentne modalitete pranja novca i financiranja terorizma, posebno se ističe aktualnost bankarskog sektora u prevenciji takvog postupanja. Naglašava se značaj visokorizičnih poslova u okvirima privatnog, korespondentnog, digitalnog, virtualnog i off shore bankarstva, kao i specifičnost islamskog bankarstva te poslovanja na načelima kršćanske etike. Iz razloga raznolikosti i kompleksnosti usluga koje pruža, bankarski sektor je razvio indikatore za utvrđivanje i stupnjevanje sumnje na pranje novca i financiranje terorizma te procjene rizika poslovanja. Nastavno, ne treba zanemariti značaj samostalnih profesija i struka. Uz prednosti i osnovne značajke bankarskog sustava, predstavljena je i Hawala kao jedan od alternativnih načina prijenosa novca. Značajke koje iniciraju mogućnost njegove zlouporabe u svrhe pranja novca i financiranja terorizma odnose se na nemogućnost potpunog nadzora i regulacije takvog sustava, provođenje transakcija bez pisanog traga, kao i učinkovitost prilikom kretanja velikih količina novca, velikom brzinom i u potpunoj tajnosti. Apostrofira se specifičnost Hawale kao odnosa povjerenja između njezinih učesnika koji su najčešće pripadnici iste etničke grupacije. Iako je ideja o regulaciji takvog sustava tek u povojima i pretežito apstraktne naravi, njezin značaj i učinkovitost pri pranju novca i financiranju terorizma nisu zanemarivi, zbog čega zahtijevaju razvoj i implementaciju primjerenih mjera prevencije. Zaštita međunarodnog mira i sigurnosti, kao i sigurnosti financijskog sustava u cjelini, ostvaruje se i na novom području financiranja proliferacije i virtualnih valuta. Iako je proliferacija osnovnim značajkama više vezana uz problematiku terorizma, mjere njezine prevencije nalaze put realizacije aplikacijom mjera sprječavanja pranja novca u okvirima bazalnih principa procjene rizika, uz poštivanje posebnosti koje posljedično zahtijevaju specifičan tretman.

S druge strane, razvoj tehnologije i digitalne ekonomije utjecali su na korištenje virtualnih valuta kao alternativnog načina pranja novca i financiranja terorizma. Otežano provođenje dubinske analize stranke kako kod centraliziranih tako i kod decentraliziranih valuta potencira raznolikosti koje proizlaze iz karakteristika konvertibilne i nekonvertibilne valute. Uz brojne rizike, anonimnost se smatra najozbiljnijim rizikom uspostave učinkovitog sustava prevencije pranja novca i financiranja terorizma, što otežava učinkovitu primjenu bazalnog principa primjene sustava procjene rizika. Globalizacija i tehnološki napredak, pored svih prednosti kako u suvremenom financijskom poslovanju tako i u društvu uopće, omogućavaju veću protočnost i fleksibilnost u radu terorističkih organizacija. Recentni oblici terorizma reflektiraju se kao ozbiljne ugroze globalne sigurnosti. Teroristička organizacija “Islamska država Iraka i Levanta” zaokuplja veliku pažnju javnosti zbog brutalnih metoda koje primjenjuje u borbi za ostvarenje svojih ciljeva, kao i količine novca kojom raspolaže. Njezin autarhični sustav opstaje zahvaljujući internim oblicima financiranja poput trgovine naftom i različitim oblicima organiziranog kriminala. Mikrofinanciranje se odvija posredstvom donacija pojedinaca koji pribjegavaju različitim oblicima financijskih malverzacija motiviranih doprinosima iz raznih izvora. Zlouporabe bankarskih kredita i socijalne pomoći, učestali transferi novca izvan formalnog financijskog sektora i krijumčarenje novca preko tursko-sirijske granice, predstavljaju primjer metodologije pribavljanja financijskih sredstava.